Anto Zirdum – SLAVENSKA MITOLOGIJA – Uvod

UVOD

Mitologija Slavena jedna je od manje izučenih i poznatih oblasti povijesne i etnološke znanosti, općenito, te ne treba čuditi da se nikada nitko nije ozbiljnije pozabavio sistematiziranjem slavenskog panteona, posebice južnoslavenskoga. A svaki pokušaj sistematiziranja slavenskog panteona na južnoslavenskim prostorima mora početi s njegovim izdvajanjem i odvajanjem od elemenata grčko-ilirske, ilirsko-keltske, rimsko-etrurske, ranokršćanske, gotske i avarske mitologije, jer svi oni prethode ovome panteonu i svi su dijelom sačuvani u raznim običajima koje možemo sresti na ovim podnebljima. S druge strane i sama mitologija Slavena koji su se naselili na jugu polako se utopila i zagubila u povijesnome pamćenju uslijed kristijanizacije, kasnije i islamizacije koje su poklopile ovo  područje.

Nije tajna da su kršćanski misionari bili obazrivi prema vjerskim osjećanjima poganskih slavenskih plemena i na suptilan način nastojali su novu vjeru približiti njihovim mogućnostima poimanja i prihvaćanja novoga koje je nužno moralo korespondirati i koincidirati s njihovim prethodnim iskustvima. Tako se i u imenima kršćanskih svetaca djelomično kriju tragovi štovanja starih božanstava, a djelomično ih možemo pronaći i u običajima koji se prakticiraju za kršćanske blagdane. Iako po svojoj prirodi nisu primjereni kršćanstvu kao religijskom sustavu, mnogi poganski običaji ili dijelovi tih običaja preživjeli su i prakticiraju se u okviru nove religije.

Samo odvajanje i izdvajanje ostataka prethodnih slojeva nimalo nije zahvalan posao jer o ilirskoj mitologiji znamo iz ranijih (grčkih) i kasnijih (rimskih) izvora, a zapravo je u međuvremenu to postala iliro-keltska mitologija koju su Rimljani nazivali ilirska, jer je bila vezana za Ilirik. Keltska mitologija relativno je dobro poznata i njezine ostatke možemo prepoznati u toponimima, ali kako se razvijala iliro-keltska simbioza i što je od nje ostalo u običajima teško je razlučiti. Rimska mitologija je općepoznata stvar i ni tu nema nekoga problema da se razdvoje od slavenske. No, ostaci mitologije Huna, Gota i Avara, a svi su od ranije u doticaju sa Slavensko-Antskom i Žepidskom populacijom doista je teško razlučiti. Bilo kakav pokušaj da se pak izdvoji utjecaj dva s povijesne scene izbrisana naroda, a to su Anti i Žepidi (Gepidi), čije tragove postojanja nalazimo na južnoslavenskim prostorima u raznim toponimima i prezimenima (Antić, Antičević, Žepče, Žepa, Žepačkić) je naprosto nemoguće, jer povijesna znanost nije rasvijetlila njihov nestanak s povijesne scene. Tek se zna samo toliko da su ih Avari porobili ili potisnuli iz Panonske nizine i zna se da su bili srodni Slavenima, u najmanju ruku graničili su s njima.

O utjecaju Langobarda ni ne pomišljamo baviti se, jer oni su, po svemu sudeći, uglavnom prošli sjevernim dijelovima južnoslavenskih prostora i njihovoga utjecaja moglo bi biti u Istri i Sloveniji, ali sve skupa nije razlučljivo da bi se upuštali u takovo nešto. Kulturološki utjecaj na ovim prostorima ostavili su i Franci (Karolinzi), ali oni su tada uveliko bili kršćani, a Karlo Veliki nosio je krunu Rimskog cara (cara Zapadnog rimskog carstva). A kršćanstvo drastično utječe na mitologiju poganskih slavenskih plemena – ukida je, dokida, melje i mrvi, ali ne može potpunoma izbrisati sve tragove njena postojanja.

No, u našem pokušaju sistematiziranja slavenskoga panteona  pokušat ćemo makar naznačiti osnovna obilježja mitologija koje su na neki način preživjele u sjećanju i običajima do dolaska Slavena, pa djelom i poslije, iz čega sama južnoslavenska mitska terminologija postaje miksoglotska – sinkretička.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s