Anto Zirdum: SAGA O DVA MAČA

Anto Zirdum, SAGA O DVA MAČA

Multimedjaprint, Travnik, 2003.

rasprodano

DVA MAČA S DVIJE ORŠTRICE

   Saga o dva mača neobičan su povijesni roman Ante Zirduma, koji izlazi iz standardnih formi ove vrste beletristike. Glavni lik ovoga romana nije određena povijesna ličnost, niti neki određeni povijesni događaj. Glavni junaci ovoga romana su dva mača kroz čiju “sudbinu” autor u 11 manje više povezanih priča prolazi kroz bronačano i željeno doba, tj. vrijeme od rata u Iliju (Troja) do 14. godine nove ere kada Oktavianov nasljednik Tiberije definitivno pokorava Ilire. To je razdoblje duže od 1000 godina, i tretira dva povijesna razdoblja. Prvo je razdoblje bronce, a drugo razdoblje željeza. Kako u povijesti ne postoji jasna crta razgraničenja, neki graničnik koji razdvaja jedno doba od drugoga, to je autor ovoga romana razvučenu radnju zbio upravo  u razdoblju sukoba i smjene bronce i željeza koja na prostorima gdje žive Iliri počinje s dolaskom Kelta u 4. st.pr. K.

Cijeloj priči prethodi neobičan predgovor. Njega potpisuje poznati brončani mač iz Mošunja koji naznačuje da postoji i željezni keltski mač koji ima slične osobine, tj. može da pripovijeda.  Ovaj predgovor napisan je u SF (znanstveno fantastičnom) maniru. Naime ovi pseudoživi predmeti imaju osobinu da pamte određene elementarne činjenice, kao što je promjena temperature te pogodnu i podobnu mediju prenose iste informacije. Autor se ovdje javlja kao medij, tj. kao tumač tih informacija, onaj koji će nam kroz priče popunjene vlastitom imaginacijom prenijeti duh doba o kojemu svjedoče ova dva mača. Iako je cijela priča mogla funkcionirati i bez ovoga predgovora, autor je imao potrebu upozoriti suvremenog čitatelja što je to povijesničar i što je to pisac povijesnih romana – sugerirati mu na nepouzdanost i jednih i drugih.

Mačevi su ovdje zapravo samo vezivna nit cijele građe, nešto što povijesnim diskontinuitetima daje kontinuitet. Oni su tu da nas još jednom podsjete da mi povijest percipiramo kao niza ratova, osvajanja, borbi za vlast, pljački, siledžijstva, ali i borbi za opstojnost pojedinih entiteta i etniciteta. Uz mačeve su uvijek oni koji ih nose i rabe, a to su ljudi ratnici, posebice ratne poglavice BATONI koji se javljaju u svim navedenim pričama i oni su zapravo glavni likovi (nećemo reći glavni junaci) ovoga romana. Uz njih se nužno javljaju vračevi, svećenici, druidi, tumači snova i sl.,  poglavice – basiliusi i kraljevi, te trgovci i filozofi-mudroslovci. Majstori, demjurzi trebali bi biti posebna kategorija likova koji prate tehnološku dimenziju razvitka metalurgije i metaloprerade, ali oni su ovdje spojeni i stopljeni s likovima čuvara glavnih plemenskih tajni a to su već rečeni vračevi, svećenici, druidi i sl. Filozofi-mudroslovci u ovom djelu imaju skroz sporednu ulogu, (kako bi oni mogli biti glavni junaci priča o mačevima), ali Zirdum kroz svoje djelo provlači nekolicinu onodobnih mudrih glava, a posebice prati filozofe skeptike i njihovu filozofiju inkorporira u svoje djelo kao glavnu duhovnu odrednicu vremena o kojemu piše.(Usudio bnih se reći da je i sam autor popriličan skeptik).

Mjesto radnje jeste područje rijeke Vrbasa i Plive, Bile, Bosne, Drine i Tare, Neretve te morem sve do Korinta tj. do Delfa u Grčkoj. Naravno, neki junaci će ove mačeve odnijeti i do Istara (Dunava) i do rijeke Strimon (Strumica) i na koje sve strane svijeta ne, ali središnje mjesto događanja jeste područje ilirskog plemena Deura (Između Vrbasa i Bosne, recimo današnja Lašvanska dolina) i plemena Desitata ( recimo između gornjeg toka Bosne i Drine).

Roman tretira čitav niz povijesnih ličnosti od Aleksandra Makedonskog, keltskih poglavica Belgiosa, Brenosa i Akihirosa, kralja Argona i kraljice Teute, do Oktavijana, poznatog Batona Desitatskog i Batona Breučkoga, te na koncu Tiberija, ali i filozofa kao što je Piron, začetnik skepticizma. Roman vrvi i čitavom lepezom izmišljenih likova. Deur rodonačelnik plemena Deura i Desita, rodonačelnica plemena Desitata, potpunoma su izmišljeni likovi. Zirdum je tu dao svojom mašti na volju, ali uopće stvari nije postavio bez ikakvoga osnova. One imaju svoju logiku a ona proizilazi iz dobroga poznavanja povijesnih okolnosti onoga doba. Ova plemena jesu postojala, a jesu li dobila ime po nekom Deuru ili nekoj Desiti, to na koncu i nije toliko značajno, ali ima u svemu određeni stupanj vjerojatnoće jer su mnoga plemena i mnoga mjesta dobijala ime po osnivačima (samo Aleksandrija ima veliki broj, a većina je nastala u Aleksandrovo doba ili odmah poslije njegove smrti).

I Deur i Desita, kao u ostalom i još nekolicina junaka ovih priča su djeca iz mješanoga braka (kako bi mi to dans rekli). Mješanje je zapravo osnovna povijesna konstanta koja proizilazi kao rezultat ratova i osvajanja, pokoravanja i oslobađanja. Autor želi pokazati kako je ono što su rimski povijesničari zvali Ilirima zapravo Ilirsko-keltska mješavina pod konstantnim grčko-feničkim utjecajem, a na koncu i pod rimskim utjecajem.

Zirdum je konstantno opire davanju bilo kakvih herojskih obilježja svojim likovima – ratnim poglavicama, čak i onda kada se oni stvarno bore i žrtvuju za svoju zajednicu. Kad god može on će im dodati epitete kao što su: probisvjeti, razbojnici, neradnici, pustolovi. Nije da autor nema razumijevanja za njihove ljudske dvojbe kada se nađu u ulozi ratnog poglavice ili pak poglavice i kralja, ali dobrostiv je prema njima tek onda i samo ako se oni transformiraju u obične ljude ili pak ponesu odgovornost neke druge zajedničke funkcije u svojoj zajednici. Poznato je u povijesnim knjigama “herojsko doba”, “doba ratnika”, u Ateni je to doba tirana, i sigurno bi, da se autor okrenuo herojskoj fantastici,  dalo impulsa njegovoj imaginaciji, ali njegov animozitet spram “heroja” naprosto ga navodi da olako preskoči povijesno razdoblje koje bi pisci herojske fantastike objeručke prihvatili. Po tomu je ovaj povijesni roman svojevrsni antiherojski, kad već ne može biti eksplicitno izraženo antiratni.

 

Dragan Mučibabić

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s