SLAVIN POJ i Priče iz davnine Ivane BRLIĆ MAŽURANIĆ

Ove godine obilježava se 100-ta obljetnica od izlaženja romana za djecu Ivane Brlić Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
HKD Napredak Vitez i Viteški ambijentalni teatar (VAT) u čast ove svjetski poznate književnice upriličuju PROMOCIJU ANTOLOGIJE PRIČA INSPIRIRANIH SLAVENSKOM MITOLOGIJOM – S L A V I N   P O J   u četvrtak 25. 4. 2013. godine u NAPRETKOVOM DOMU U VITEZU S POČETKOM U 19,30

Od 26 zastupljenih autora iz Bosne i Hecegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije na ovoj promociji predstavite će se  BH autorice: Nura Bazdulj Hubijar, Marija Fekete-Sullivan, Jasmina Hanjalić, Rabija Mameledžija, Lidija Pavlović-Grgić i Marina Kljajo Radić.

Slijedeća promocija je u Bijelom Polju na festivalu Refestikon 11. 5. 2013. godine.

IvanaBrlić-Mažuranić (Ogulin,18. travnja1874. – Zagreb, 21. rujna1938.) hrvatska jeknjiževnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna odnajznačajnijih spisateljica za djecu.

Potječe izpoznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića.

Kada se 1889. udala za odvjetnikai političara Vatroslava Brlića, Ivanaseli u Brod na Savi(danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu životakoji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majkasedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjetičistoću i naivnost njihova svijeta.

IvanaBrlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali sujoj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirkupripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani izdala je 1902. u vlastitoj nakladi.Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih Škola ipraznici objavljivani su redovito od 1903. nadalje.

Pravupozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića.U ovoj napetoj priči siromašni šegrt Hlapić bježi od svoga gazde, a zgode nakraju prevladaju nezgode.

Njenimkrunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka Priče iz davnine, objavljenu 1916., djelo koje sadržimotive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskihvjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice,Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomarautjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavii dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja zadalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često sepojavljuju u njenim pričama.

Akademija ju je dva puta (1931., 1938.) predlagala za Nobelovunagradu, primivši je 1937. za svoga (dopisnoga) člana, kao prvu ženu kojoj jedodijeljena takva čast. Kritika je njezinu prozu držala jedinstvenom sintezomživotnoga idealizma, naravnosti izraza i delikatnosti rijetkoga humora

IvanaBrlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rames velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnijesvjetske jezike.

 

3 thoughts on “SLAVIN POJ i Priče iz davnine Ivane BRLIĆ MAŽURANIĆ

  1. Zarana je pisala stihove, na poticaj F. Mažuranića, majstora kratke lirske forme, te vodila dnevničke bilješke, ali objavljivati počinje razmjerno kasno: zbirka pripovijedaka i pjesama za djecu “Valjani i nevaljani” izišla je 1902. u vlastitoj nakladi. Od 1903. nerijetko se javlja u časopisima i novinama pričama te esejističkim i poučnim člancima. Upravo je poučno-zabavni biljeg imalo omladinsko štivo “Škola i praznici” (1905), no pravu pozornost skreće tek 1913. pikarskim dječjim romanom “Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića”. Njezinim najuspjelijim djelom drži se zbirka pripovijedaka “Priče iz davnine” (1916), zbog koje je ubrzo stekla naslov “hrvatskoga Andersena”. Napisala je pjesničku zbirku “Slike” (1912), pedagoški intoniranu “Knjigu omladini” (1923), zapise o obiteljskome rodoslovlju (Obzor, 1933-34), koje objedinjuje u trima knjigama (1934, 1935), povijesno-pustolovni omladinski roman “Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata” (1937), te je prevodila s njemačkoga i francuskoga.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s