Anto Zirdum: PRESRETAČI BUDUĆNOSTI – PISCI SF ŽANRA

ZikiElka2

 

 

Širok je pojam znanstveno fantastične literature i ima puno podžanrova, ali gotovo polovica što romana što priča, i to onih boljih, uklapa se u podžanr kojega uglavnom nazivaju distopija odnosno antiutopija – negativna utopija.

Budućnost čovječanstva, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja možemo pronaći u čitavom nizu značajnih djela i autora.

Klasik je roman Grad i zvijezde A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji.. Robert Hejnlejn u romanu Luna je okrutna ljubavnica opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, Larry Niven u romanima Integralna stabla i Dimni prsten opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici, a Željeznu petu, roman Jacka Londona  je Erich From opisao kao “najraniju modernu distopiju”. Tu spada i Bradburyiev  roman anti-utopija u punom smislu Farenheit 451 u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. U klasike svakao spada i roman MI  Jevgenija Zamjatina iz 1921. u kojemu propituje sudbinu jedinke u državi gde su ljudi brojevi, gde postoji stalni nadzor tajne policije, gde je izgubljena svaka odlika ljudskosti. Svakako je kultni i roman Philipa K. Dicka Sanjaju li androidi električne ovce .  Jedan od mračnijih scenarija u kojemu   životinje su su na Zemlji skoro izumrle (nakon nuklearne kataklizme).  Preostali stanovnici malobrojne preživjele životinje njeguju kao ljubimce i toliko se vezuju za njih da, ukoliko im uginu, naručuju električne zamjene. Mračna priča o antiutopijskom svijetu,   koji je poslužio kao predložak za jedan od najboljih SF-filmova svih vremena, Ridley Scotttov Blade Runner.

Svakodnevno se pojavljuju vrlo zanimljivi popisi najboljih distopisjkih djela koja obuhvataju i djela novijeg datuma.

Najpoznatija distopijska djela, KOJA SU  na mene ostavila nesumnjivoga utjecaja su Huxleyev Divni novi svijet i Orwelloa 1984.

Divni novi svijet  je distopija koja pretendira biti utopijom. Radnja se odvija u 26. stoljeću, kada se tehnološki napredno ljudsko društvo okreće hedonizmu i postizanju sreće uz pomoć seksa, droge “some” i eliminiranja čestih izvora ljudskih nezadovoljstava – između ostalog umjetnosti, književnosti i religije. Protagonist John Savage rođen je u udaljenom, primitivnom rezervatu te se stjecajem okolnosti upoznaje sa suvremenim i njemu sasvim stranim svijetom.

Vrli novi svijet je hladan otuđen, kontrolirane genetski modificirane reprodukcije, bez koncepta porodice i sa ispiranjem mozga od rođenja, odnosno genetskim profiliranjem radne snage.

 

Na domaćem terenu već 1924. godine pojavio se roman Milana Šufflaja Na Pcifiku god 2255 koji također spada u ovu kategoriju, kao i Belanov distopijski roman Utov dnevnik (1982.).

U novije vrijeme počeli su se pojavljivati i kod nas romani ove provenijencije i svakako jedan od žešćih i najnovijih je Mlakićev roman Planet Fridman. Postoji mišljenje da je SF literatura doživjela u svijetu svoj vrhunac i da dolazi do blage stagnacije u produkciji, ali na našim prostorima početkom trećeg milenija kao da  ova literatura uzima uzlet.  Moj roman Elkastrandin kompleks,  svakako je u svojoj podžanrovskoj odrednici najbliži antiutopiji. Iako se primarno bavi psihološkim problemom kompleksa kompleksa on je smješten u distopijski kontekst postkataklizmičnog Novog globalnog svijeta. Tu svakako spada i Brešanov roman  Država Božja 2053.

. Bez obzira što Planet Fridman kompilira neke karakteristične teme i ideje iz ranijih utopija i distopija, kao uostalom i svi prethodnici što su činili, Josip Mlakić ipak donosi neku svoju distopiju, rekao bi angažiraniju u odnosu na trenutnu stvarnost svijeta, odnosno ekstrapolira postojeće trendove svijeta koji je već u civilizacijskom ćorsokaku. Roman je prepun je aluzija na velike kompanije i našu stvarnost i  snažno progovara o stvarnim vladarima našeg planeta koji se nekada zvao Zemlja a u dobu Mlakićeva  romana zove se Friedman.  (prva asocijacija je na totalitarizam takvih razmjera da planetu promijenite ime).

Prva stvar koju treba primijetiti da kod njega nema uobičajene bipolarnosti (ni klasne.  ni rasne,.  ni blokovske)  Svijet je teritorijalno podijeljen na zone – u A zoni žive „ elitni dobitnici“ i korporacije, zona B  je rezervirana i ograđena za one koji se još možda i mogu nadati, a u zoni C nalaze se odbačeni otpisani, koji ne sudjeluju u ekonomiji.  Sve skupa je u bliskoj budućnosti ne postoje ni države ni vlade, svijetom su zavladale korporacije. u opisu proizvoda nakladnik ističe: Pohlepa i novac pokreću svijet, one su apsolutne vrline, emocije su beskoristan balast, roditelji i djeca žive odvojeno, a ekološka katastrofa ne brine nikoga.
Liječnik Gerhard Schmidt savršeni je pripadnik elite. Zaposlenik je moćne farmaceutske kompanije zadužen za razvoj dopinga i atletičarsku zvijezdu Paulu Bolt. Stimulansi sportašima uobičajeni su i poželjni, a sportske su igre uz reality showove najomiljenija zabava pučanstva. Paula Bolt donijela je iz zone B, u kojoj je odrasla, knjige, kojih na planetu više nema. Shakespeare i Yeats izmijenit će Schmidta i on će pomoći Pauli u potrazi za tajanstvenim vođom revolucije.

U ovoj distopiji  svaka osoba ima „prag solventnosti“, a tko padne ispod praga slijedi mu deportacija… Naravno, ljubav je ta koja će osloboditi totalitarnu zarobljenu svijest a vrsni majstor  konstruiranja i  tempiranju priče, uz oštar kritički dsiskurs,  čitatelja neosporno vuče kroz priču koja se čita do kraja.

Ova kratka šetnja kroz, ovaj put nekoliko distopijskih romana,  dovela nas je do pitanja krajnje svrhe i smisla pisanja, a piše se da bi se čitalo, obilja ove literature i poplave filmova koji problematiziraju raznorazne kataklizmičke scenarije distopija bliže ili dalje  budućnosti ovog svijeta.

Pisci kao društveno i duhovno angažirana bića, naročito oni koji imaju sposobnost ekstrapolacije trendova u budućnost, osjećaju, slute, predviđaju i na temelju toga donose razne vizije našega svijeta, koje su upozoravajuće, opominjuće. Krajnji smisao svega toga je da se masa ljudi uvjeri da je kataklizna i tiranizacija vrlo izvjesna mogućnost i da potaknu one koji upravljaju glavnim procesima ovoga i ovakvoga svijeta, koji imaju moć učiniti nešto konkretno, da podese svoje djelovanje upravo tako kao da će se to desiti, te da onda poduzimaju mjere kako se sudbina ne bi ostvarila. Sadašnjost je prošlost budućnosti,  te je svako anticipiranje trendova kakvoga imamo osobito u SF literaturi (koja je u svojoj biti fokusirana na traženje bolje budućnosti)  bilo Pretjecanje budućnosti ili kako to Dupuy sugerira:  Umetanje novih mogućnosti u prošlost.

Zato me neobično raduje što je regionalna, a posebice siromašna  BH SF književna scena ovim iskakanjem pisaca iz tzv. glavnog toka u futuristički orijentiranu fikcionalnost, bljesnula je kao svjetionik u moru tame i što su se naši pisci uključili u svrhovitu rabotu anticipiranja mogućih distopijskih i kataklizmičkih budućnosti, kako bi na neki svoj način doprinijeli mogućem popravljanju sadašnjosti, da nam se koncicional prošli ne bi razbio o glavu.

 

 

Advertisements

One thought on “Anto Zirdum: PRESRETAČI BUDUĆNOSTI – PISCI SF ŽANRA

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s