ESTETIKA KORICA ILIRSKOG BRONČANOG MAČA IZ VELIKOG MOŠUNJA

broncani mac

 

 

Jedan od najvrijednijih nalaza iz brončanog doba na svijetu koji se u literaturi naziva brončani mač iz Velikog Mošunja kod Viteza (radi se o borbenom bodežu a ne maču) je istodobno i najljepši primjerak ove vrste koji je do sada pronađen. . Zapravo, estetska vrijednost ovoga nalaza je u koricama, jedinom primjerku korica koje su cijele od bronce. Ćiro Truhelka je opisao 1913. godine kako je i gdje pronađen ovaj vrijedni nalaz i odgonetnuo mu starost na temelju fibule koja se mogla svrstati u kategoriju fibula čija starost je poznata.

“Kratki mač iz Mošunja, možemo mirno reći, da je najljepši dosele na svijetu obreten mač broncane dobe a općenito, da spada među najljepše poznate spomenike ove dobe. To vrijedi osobito za korice, koje su sve od bronca, a urešene lijepom graviranom ornamentikom. Mačevi sa broncanim koricama su u ovo vrijeme uopće nepoznati, a ono malo, što je korica poznato, bilo je od drveta ili kože, a samo šiljak i grlo korica bili su okovani broncom.”   kaže Truhelka u svome prikazu. On primjećuje da je u cijeloj opremi ratnika koja je pronađena u Velikom Mošunju i štit, također cijeli od bronce, iznimna rijetkost jer je do tada bio poznat samo jedan primjerak sličan ovomu koji je i danas poznat kao štit iz Krehina Gradca kod Čitluka. Od ornamentiranih predmeta u ovom nalazu, pored korica, štita i fibule izdvaja se i pektoral (ukras na prsima) za kojega drže da je najstariji poznati oblik ovoga tipa pektorala.

Zanimljivost cijeloga nalaza leži u motivima ornamentike koju Borivoj Čović naziva ornametikom “zapadnobalkanskog geometrijskog stila” kod koje on zapaža tri karakteristike koje definiraju ovaj stil. Prva karakteristika je “tektonska povezanost ukrasa i oblika”, druga  je “stroga simetričnost” a treća “potpuno odsustvo bilo kakvih predstava iz realnog svijeta, čak i snažnijih reminescencija na taj svijet”.

macevi

 

Sa prve dvije tvrdnje o karakteristikama ovoga stila, u kojemu preovlađuje trokut i krug tj. spirale, možemo se složiti i one su zastupljene u estetici promatranih nalaza. No, nikako ne možemo prihvatiti tvrdnju da u ovoj ornamentici “potpuno” izostaju predstave iz realnog svijeta. Naime, gravura na koricama brončanog mača iz Velikog Mošunja, pa čak i njihov oblik u onom dijelu gdje se one šire samo iz estetskih razloga, neodoljivo podsijeća na kožu zmije, odnosno šare kakve imaju poskok ili još više šarka. A taj ornament zapravo preovladava na svim dijelovima ove opreme kao uostalom na mnoštvu predmeta od bronce iz toga doba. S druge strane na fibuli iz ovoga nalaza imamo dvije plastično izrađene ptice (možda su i ribe), a i na pektoralu iz ovoga nalaza na krajevima nalazimo stilizirane glave ptice, kako je to sam Čović uočio, mada ta stilizacija meni više djeluje na otvorena zmijska usta.

Zmija ima značajnu ulogu u ilirskoj religiji. I ne samo to: u legendi o Kadmu Illyrios je tijesno povezan sa zmijom: ona ga je obavila čim se rodio prenijevši tako na njega magičnu moć. Neki filolozi i samo ime Ilir dovode u vezu sa zmijom,(okretati, vrtjeti), a mitska zmija indoevropskih Hetita zvala se Ilurjanka što opet neodoljivo podsijeća na Ilir. A ako su ilirska plemena imala kult zmije onda nam se čini umjesnim tvrditi da “geometrijsi stil” nije produkt apstrahirane geometrije, nego visoka stilizacija geometrije neobične preciznosti koju nalazimo u šarama na koži mnogih zmija, i bez obira na varijacije uvijek imamo igru u kojoj trokut čini osnovicu ornamenta.

Ako pak netko sumnja u povezanost Desidijata, Deura, ili Dalmata s Illyrima iz današnje Albanije onda pored svih do sada poznatih dokaza (baš ih i nema previše) dodajemo još jedan koji je više igra asocijacija ali može biti značajan.  Na jugu zemlje Enheladejaca ili pak u sjevernom Epiru u ono doba postoje dva grada (grčke kolonije): PHOENICE i BYLLIS. Ne znam kako će vama zvučati ovi toponimi, ali mene neodoljivo podsjećaju na FOJNICU i BILU (BILINO i sl.), oba toponima iz Središnje Bosne.

Sličan mač bez korica pronađen je i u okocii Bugojna, a nedavno je gotovo identičan nač sa brončanim koricama istih karakteristika pronađen i u okolici Jajca i bit će izložen u muzeju franjevačkog samostana u Jajcu.

 

 

BRONČANI MAČ

IZ  MOŠUNJA KOD VITEZA

(oko 1000. godina prije Krista)

 

U Velikom Mošunju kod Viteza pronađen je najznačajniji i najljepši nalaz iz kasnog brončanog razdoblja u Bosni i Hercegovini. Bogato izrađena ratnička oprema od bronce (mač s koricama, štitom i raznim ukrasima) svjedoči o razvijenoj metalurgiji i kovanju, te o organiziranom životu u nastambama gradinskog tipa na prirodno zaštićenim i teže pristupačnim mjestima. (Original se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu)

Arheološki lokalitet značajan je i zbog toga što početkom nove ere (na  području današnjega Malog Mošunja) nastaje važna rimska mansonija, a do kraja ere rimskih careva Flavijevaca  (vladali od 69. do 96 godine,  nastao je rimski municipij BISTUA NOVA. (Srušena i spaljena najvjerojatnije oko 613. godine kada su Avari prošli ka Saloni koja je također tada spaljena).

 

 

 

THE BRONZE SWORD (1000.yr B.C.)

 

One of the most beautiful and most significant archeological discoveries of late Bronze Era located in Mošunj near Vitez

 

Lanishly decorated warrior equipment in bronze (sword with holster, shield and varions decorations) ilustrate the existence of develaped metallurgy and forging as well as on organized life in urban settlements in locations  which were protected by nature and more difficult to access. (The original is kept in the World’s Museum of BiH in Sarajevo.

This archeological location ( in the area of today’s Mali Mošunj ) bears significant portance for the presence of important Roman Mansony (founded in the early begings of the New Era). This mansony iasted until the end of rule of the Roman Empeross Flavius (69.- 96. A.C.) when Roman Municipium  Bistua Nova was founded (destroyed most prabably araund 613. yr A.C. at the time Avars moved on towards Salona – also torched in that period).

 

EPEE DE BRONZE

(vers 1000 ann. Av. J.-C.)

 

La plus importante et la plus belle découverte archéologique de l’époque de bronze postérieure est retrouvée à Mali Mosunj pres de Vitez, en Bosnie et Hezégovine. L’armur querriere de bronze nien faite (epée avec fourreau, bouclier et ornaements différents) temoigne de la métallurgie developpée, aussi bien que la vie organisée dans les habitations urbanisées sur les places naturellement protegées et difficilement accessibles, (L’original se trouve dans la musée de Terre de B. et H. à Sarajevo).

La localité archéologique est aussi importante a cause de fondation de l’importante mansonie romaine, au debut de Nouvelle epoque a la region de Mali Mošunj d’aujourd’hui. A la fin du gouverment des impérators romains  FLAVIUS (69.-96.n.e.). est devenu le municipe romain BISTUE NOVA. (Détruit et brûlé probablement vers 613, dans le temps que les Avares Sont passés vers Salona (aussi brûlé).

 

anto zirdum

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s